GNU/Linux - 4. deo – Shell skripte i automatizacija procesa
Principi funkcionisanja shell skripti za administraciju sistema, watch i crontab (sa primerima iz svakodnevne prakse)
Principi funkcionisanja shell skripti za administraciju sistema, watch i crontab (sa primerima iz svakodnevne prakse)
Korišćenje programa za preciznu obradu teksta u terminalu (grep, sed, awk, sort), uz pajpovanje i redirekciju
Osnove komande za svakodnevnu administraciju GNU/Linux distribucija I drugih UNIX-olikih operativnih sistema.
Šta je slobodni softver - Kako su nastale GNU/Linux distribucije - Da li slobodni softver otvorenog koda može da se nosi sa komercijalnim rešenjima - Osnovne tehnikalije ....
Prvi mini-serijal članaka o obradi teksta / programskog koda, završićemo člankom o prepoznavanju algebarskih izraza u programskim kodovima ....
Prepoznavanje regex literal sintakse u JavaScriptu (kao dodatni izazov u implementaciji syntax highlightera iz domaće radinosti).
Uklanjanje linijskih i blok komentara uz podelu teksta na tokene i prepoznavanje obrazaca.
Opis postupka izrade syntax highlighter-a iz "domaće radinosti" (za početak: kraća diskusija o osnovnim mehanizmima za efikasnu podelu teksta na tokene i semantičku analizu tokena).
Principi predstavljanja datuma i vremena na računarima, uz kratak osvrt na uobičajene formate, i detaljan osvrt na format koji se najčešće koristi u programskim jezicima.
Detaljan osvrt na najpopularnije i najčešće korišćene formate za zapis znakova na računarima (istorijat, tehnikalije, oblasti primene).
Jedno od najpopularnijih i najčešće korišćenih rešenja za čuvanje podataka za autorizaciju korisnika u računarskim sistemima (bez direktnog skladištenja lozinke i drugih osetljivih podataka).
Nove tehnike koje je donela revizija jezika iz 2015. godine, ECMAScript 6 (const, let, arrow funkcije, šablonske niske, moduli, klase .…)
Diskusija o izboru prvog programskog jezika (C vs. Python), uz osvrt na razlike između mašinskih jezika i programskih jezika visokog nivoa. Koliko programski jezici treba da nam pomažu (i šta treba, a šta ne treba od nas da "skrivaju") ....
Da bismo se na najbolji način upoznali sa pravom vrednošću Python-a (odnosno, sa sposobnošću ovog jezika da korisnicima omogući pisanje prilično ozbiljnih programa - na vrlo jednostavan način), implementiraćemo u Python-u jednostavan prevodilac za markup jezik po sopstvenoj specifikaciji.
Nepodržanost promenljivih, duže vreme bila je jedna od većih "boljki" CSS-a, i stoga je pojava pretprocesora za CSS i (na kraju), imenovanih svojstava, bila krajnje dobrodošla .…
Mehanizam koji omogućava da se pravilno odreaguje na nepravilnosti u korisničkom unosu podataka (kao i na druge nepredviđene okolnosti u toku izvršavanja programa).
Korišćenje regularnih izraza u editorima, nedvosmisleno je korisna opcija (sama po sebi), ali, regularni izrazi svoju pravu snagu pokazuju tek kada se "upregnu" u nekom od programskih jezika .…
U drugom delu, bavimo se računanjem vrednosti izraza (u pitanju je postupak koji sledi posle prevođenja izraza iz infiksne notacije, i takođe se obavlja u linearnom vremenu).
Kratak osvrt na često korišćene termine kao što su URL, IP adresa i DNS, uz prikaz postupka učitavanja web stranica.
Jedan od nekoliko najznačajnijih algoritama u istoriji informatike, čija je svrha - pretvaranje infiksnih izraza u postfiksne i računanje vrednosti (u prvom delu, bavimo se prevođenjem notacije).
Osvrt na različite načine za prikaz UNICODE znakova koji se ne unose preko tastature, već, preko specijalnih kodova.
Kraća diskusija o mehanizmu za proveru podržanosti CSS svojstava u browserima (iako moderni browseri tipično podržavaju sva svojstva, sa starijim verzijama, to najčešće nije slučaj).
Prikaz postupka pretrage obrazaca u tekstu uz korišćenje posebno formatiranih niski (sa primerima iz svakodnevne prakse).
Naizgled "nepotrebna" diskusija o tome zašto "nije svejedno" kakve lozinke koristimo u svakodnevnom životu.
Nekoliko reči o rasterskoj i vektorskoj grafici uopšteno, kao i o popularnim formatima slika koji se koriste u web dizajnu (i šire).
Dodatni parametri koji se mogu koristiti na internet pretraživačima u cilju što bolje optimizacije pretrage.
Osvrt na statusne kodove koje serveri šalju klijentima posle uspešno ili neuspešno obavljene obrade podataka.
Detaljan prikaz tehnika za efikasnu obradu teksta i pregled najpopularnijih editora.
Upotreba tipografskih tehnika u web dizajnu, vrste i oblici slova, izbor, uparivanje i podešavanja fontova .…
Uvodni članak mini-serijala koji je posvećen samostalnoj izradi web sajtova (za početak, odgovori na pitanja: šta je sve potrebno, koje se tehnologije koriste, kako pristupiti zadatku) .…
Prikaz opštih pravila za zapis brojeva, uz poseban osvrt na binarni, dekadni, heksadekadni, oktalni i rimski brojevni sistem.
Odgovor na pitanje čemu služe argumenti argc i argv (u funkciji main), i diskusija o tome šta se sve može uraditi sa podacima koji se programu proslede preko terminala.
Postavljanje sajta na javno dostupni server sa prepoznatljivom adresom jeste "prava stvar", ali, mnogo toga može se uraditi i u okviru lokalne računarske mreže ....
Pristup tekstualnim datotekama često je "bauk" za mlade programere koji se prvi put susreću sa tematikom, ali, uz upotrebu elegantnih mehanizama koje nude programski jezici visokog nivoa, ne mora biti tako .…
Prikaz jednostavnog "fotošopa iz domaće radinosti", koji funkcioniše preko elementarne aritmetike (i osvrt na to da su kompleksni programi takođe zasnovani na istim osvnovnim principima kao i oni najjednostavniji).
Poreklo nekih od najčešće korišćenih IT termina.
Pronalaženje izlaza iz "lavirinta", uz korišćenje dva poznata algoritma za obilazak struktura podataka.
Odgovor na (verovatno) "najčuvenije" pitanje koje polaznici kurseva programiranja postavljaju na samom početku.
Sistem grafičkih simbola preko kojih se prikazuje tok izvršavanja programa (linearna struktura, grananja i petlje).
Osvrt na najvažnije odlike efikasnih postupaka koji se zapravo mogu smatrati algoritmima (drugim rečima: ukoliko želimo da budemo dobri i uspešni programeri, moramo shvatiti da se problemi na računarima ne mogu rešavati "bilo kako" :)).
Krenućemo od samog početka i odgovorićemo na naizgled jednostavna pitanja: šta je to što računari zapravo rade, i kako da im u tome pomognemo?
Kako postupiti ukoliko je potrebno na računaru predstaviti izrazito velike brojeve (koji ne mogu stati u standardne procesorske registre), i kako operisati nad "velikim brojevima"?
Postupak za rešavanje matematičkih izraza na računarima uz korišćenje tzv. postfiksne notacije (znatno efikasnija metoda u odnosu na uobičajeni postupak tumačenja infiksnih izraza).